Kada govorimo o problemima u komunikaciji, ljudi se često žale na stidljivost ili napadnost, na strah od javnog nastupa ili svađe koje imaju sa dragim ljudima, kolegama, nadređenima. Ono što većina zanemaruje je da je aktivno slušanje prvi osnov svake kvalitetne komunikacije.
A zašto to zanemarujemo? Zato što smo, u doba opšte digitalizacije društva, izgubili svijest o tome koliko ne umijemo da slušamo.
U današnje vrijeme, najskuplja valuta je naša pažnja i svi se bore za nju. Velike kompanije ulažu ogromni novac u eksperte čiji je zadatak da njihove platforme učine takvim, da se što duže zadržimo na njima. To ide toliko daleko, da je LinkedIn odlučio da doda igrice na svoju platformu da bi se ljudi što duže zadržavali na njoj.
Nažalost, zna se ko najviše gubi u borbi za našu pažnju – oni kojima je najpotrebnija: naša djeca, roditelji, rodbina, prijatelji, kolege. Oni nemaju algoritme i znanja iz primijenjene psihologije koja bi im omogućila da se ravnopravno takmiče sa društvenim mrežama, igricama, viralnim video snimcima, medijima i drugim sadržajima. Čak se i u kafićima danas drže televizori koji odvlače pažnju od razgovora!
Upravo zato, kada govorimo o unaprjeđenju komunikacije, moramo krenuti od navike aktivnog ili dubokog slušanja.
Aktivno slušanje je svjesni trud da čujemo ne samo ono što osoba izgovara, već da do nas dođe cjelokupna poruka. Služi da podstakne sagovornika da se otvori i da bude iskren, kako bismo prikupili što više informacija i shvatili kako druga strana razmišlja.
Glavni problem sa komunikacijom je što ne slušamo da bismo čuli i razumjeli, već da bismo smislili odgovor.
Najveće poštovanje koje možemo priuštiti drugome je da ga stvarno, iskreno saslušamo. Kada to pružimo, u većini slučajeva će i najkomplikovaniji sagovornici uzvratiti poštovanje.
Žan Hargrejv, američka ekspertkinja za govor tijela, prepoznaje 4 pravila za aktivno ili duboko slušanje:
Održavanjem kvalitetnog kontakta očima, sagovorniku pokazujemo da smo potpuno fokusirani i zainsteresovani za ono što nam govori.
Dobra polazna osnova je pravilo 80/20: 80% vremena gledamo partnera pravo u oči, dok su 20% vremena oči u pokretu jer procesuiramo informacije.
Ljudi u prosjeku izgovaraju između 135 i 160 riječi u minuti. Međutim, ljudski mozak u prosjeku obrađuje između 400 i 600 riječi u minuti. To znači da naš um funkcioniše mnogo brže od govora našeg sagovornika. Iz tog razloga, lako se može desiti da nam misli odlutaju. Naš je zadatak da to spriječimo i da budemo istinski prisutni tokom razgovora. Na taj način ćemo zaista čuti što nam sagovornik govori, moći ćemo da adekvatno odgovorimo, i sagovornik će se osjećati uvaženo i shvaćeno.
Jako je neprijatno govoriti nekome ko nam ne daje bilo kakvu neverbalnu povratnu informaciju. Osjećaj je kao da se obraćamo zidu.
Zato je važno da uložimo napor da povremeno klimnemo glavom, nasmiješimo se, ili damo neki drugi znak da pažljivo slušamo. Koliko god nam se ove stvari činile nevažnim, one su ključni segment kounikacije, jer sagovorniku ukazuju da smo zainteresovani i uključeni u razgovor.
Kada sa nekim razgovarate 1 na 1, postavite tijelo tako da stvorite bezbijedni i prijatni prostor za otvoreni razgovor. Nagnite se malo naprijed, otvorite grudni koš, povucite ramena unazad i ruke položite u krilo ili na sto ispred vas. Ukoliko stojite, postavite ruke u trougao, na način što ćete prste spojiti tako da formiraju vrh trougla. Kada na taj način postavimo ruke u predio krila, pokazujemo sigurnost u ono što čujemo.
Aktivno slušanje je samo jedan od segmenata koje čine efikasnu komunikaciju, a ona predstavlja temelje svakog kvalitetnog odnosa. Ukoliko želite da unaprijedite sve segmente vaše interakcije sa ukućanima, kolegama, prijateljima, masterclass “Postanite majstori komunikacije u 12 lekcija” vam donosi najbolje naučno-dokazane tehnike koje možete savladati u udobnosti vaše kuće po cijeni jednog NLP modula.
