Svako od nas ima pravo na lični prostor i granice unutar kojih definiše svoje odnose sa drugima.  To je, međutim, mnogo lakše reći, nego sprovesti u djelo, zato što su granice bliskosti i ponašanja vrlo subjektivna kategorija koja varira ne samo od osobe do osobe, već zavisi i od situacije, odnosa, kao i okruženja.

• Postoje zemlje i kulture unutar kojih je sasvim normalno iskazivati bliskost i nježnost na javnom mjestu, i one gdje je to čak zakonom zabranjeno.
• Postoje ljudi koji pažnju i bliskost iskazuju fizičkim kontaktom (tapšanjem po ramenu, grljenjem, dodirivanjem, ili pokazivanjem nježnosti), ali i oni kojima fizički kontakt izaziva duboku neprijatnost.
• Nekome je potrebno da otvoreno govori o svemu što mu se događa, dok je drugome potrebno da svoju intimu ljubomorno čuva.
• Ležernost koju pokazujemo sa bliskim ljudima između naša četiri zida, nije prikladna za javnost.
• Ne ponašamo se jednako na roštilju sa kumovima, kao na formalnoj večeri pred ljudima koje ne poznajemo.

Kako ćemo se ponašati i kakve ćemo granice postaviti sebi i drugima, zavisi, dakle, od mnogo faktora. Ali su te granice neophodne da bismo imali zdrave odnose i prikladno se ponašali u različitim situacijama.

Kako postaviti zdrave granice

Postavljanje zdravih granica je recept koji sadrži tri ključna sastojka:

Osvijestiti sebe:

Često se ponašamo i reagujemo stihijski, a da ne zastanemo i promislimo što je to što mi želimo i što očekujemo od sebe, a što od drugih. Kada ste posljednji put svjesno promislili koji su vaši standardi ispod kojih ne pristajete da se spustite?

Naučiti da kažemo “ne”

Riječ “ne” je neophodni dio našeg života i odbrana našeg sistema vrijednosti. Zato nam je korisno da naučimo da govorimo “ne” na pravi način, bez griže savjesti. Ukoliko je to nešto što vam izaziva teškoće (kao što ih je meni izazivalo godinama), vašoj pažnji preporučujem besplatni webinar “Kako da kažete NE bez griže savjesti”.

Kvalitetna komunikacija

Ne može biti kvalitetnog odnosa tamo gdje izostane kvalitetna komunikacija. Kada osvijestimo naše granice i očekivanja, moramo imati u vidu da one mogu biti drugačije od sagovornikovih i da mogu izazvati nesporazume i ljutnje. Zato je ključno da ih saopštimo na pravi način:

• Što jasnije i asertivnije, bez vike i svađe.
• Govoreći što je ono što želimo, umjesto onoga što ne želimo.
• Prihvatajući da postavljanje granica može biti nelagodno za nas i druge, ali da je neophodno da bismo očuvali naš integritet.

Kurs “Postanite majstori komunikacije u 12 lekcija” donosi vam pregršt znanja i tehnika koje će vam pomoći da postanete efikasni komunikatori, i to sa ciljem da unaprijedite odnose sa ljudima koji su vama važni.

Šta kada drugi ne poštuju naše granice?

Nažalost, u normalnim međuljudskim odnosima ne možemo kontrolisati hoće li neko ispoštovati granice koje smo postavili. Ono što možemo je da kontrolišemo našu reakciju na nepoštovanje i da se zapitamo:

• Jesmo li mi dobro i jasno iskomunicirali koje su naše granice?
• Da li je druga strana to uopšte razumjela?
• Da li se prekršaj desio jednom, ili se dešava stalno?
• Da li je u pitanju mala ili velika granica?
• Kakav dalji odnos želimo sa ovom osobom?
• Jesam li i ja kriv za sličan prekršaj prema toj istoj osobi, ili nekome drugome?

Kada odgovorimo na ova pitanja, znaćemo da li i kako da reagujemo, kako da jasnije iskomuniciramo naše granice i kakve posljedice treba da budu za njihovo kršenje.